image

Pozorište, kultura i sport moraju da budu na prvom mestu među onima koji doprinose pomirenju

Kategorija: Blog

Tags: #CULTURE #EDUCATION

Pozorište kao prostor u kojem “živi istina”, angažovana umetnost, kulturaktivizam, izazovi i perspektive u oblasti kulture - samo su neke od tema na kojoj su na diskusiji o kulturnim izazovima govorili pozorišni reditelj i osnivač Hartefakt Fondacije Andrej Nosov, poznati glumac, reditelj i književnik Enver Petrovci i glumac i profesor Aleksandar Đinđić.

"Mislim da taj prostor (pozorište) koji postoji za povezivanje dva društva, povezivanje zajednica, za povezivanje ljudi, da je to ključna stvar. Jer, šta god da se desi i kako god da se vide te stvari u budućnosti, ja bih voleo da mi znamo i razumemo šta se dešava svaki dan u Prištini, a mi to ne znamo", kazao je Nosov.

Navodi i sopstveni primer, pojašnjavajući da su njegova očekivanja o prelasku Merdara i dolasku u Prištinu bila pogrešna, a zahvaljujući medijskom izveštavanju.

"Ja sam došao na Merdare i ništa se nije desilo, prošao sam. Sve je u najboljem redu, izašao sam u grad. Stalno ima ta neka tenzija da će nešto da se desi", kazao je Nosov.

"Nekako smo polarizovani. Ili si sa mnom ili si sa njima, nema između. Ja ne smatram da to postoji. Na kraju krajeva, ne verujem da postoji tako nešto kao - najbolji, najlepši..." - kazao je Enver Petrovci.

Dodaje da su podele stvarale i političke partije.

"Partije te teraju da, ako nekome kažes dobru reč za nekoga, onda si odmah protiv mene... Da se razumemo, ja nisam bio član partije. Nije da sam bio protiv, nego sam bio umetnik. Zato mislim da umetnik ne bi trebalo da bude član političke partije. Imao sam problema zbog toga što nisam bio član", kazao je.

"Ja svoje studente pokušavam da oblikujem na taj način da budu otvoreni prema svetu, prema književnosti, jedni prema drugima, prema različitostima na svim nivoima, tako da nije mi to ništa novo i čini mi se da u tome uspevam, da povezujem studente sa drugim studentima..." - kazao je Đinđić inače profesor na Fakultetu glume u Severnoj Mitrovici.

Upravo je Đinđić jedan od glumaca u Hartefaktovoj predstavi “Naš sin” koja je krajem oktobra izvedena u Gnjilanu i Prištini.

"Mislim da će biti prilike da se i sa ovih prostora nekako susretnu i razmene umetničko iskustvo. Kao što je meni kao glumcu značajno što sam sad ovde, pored svog iskusnijeg kolege i da sa njim razmenim nešto... Mi nismo imali nikakvu dilemu, niti gde idemo, publika je publika, mislim da će se svi ovde složiti. I zapravo želimo da ispitujemo različite prostore, različitu publiku, jezike, kulture. To je nešto zbog čega se i bavimo ovim poslom. Kao profesor pokušavam to i da studentima prenesem, kao nesto što je prva stvar zbog čega bi trebalo da su tu", dodao je.

"Ja mislim da pozorište, kultura, moraju biti na prvom mestu među onima koji doprinose pomirenju ljudi, dve kulture, dve zajednice. I sport. Moraju biti prvi", naveo je Petrovci.

Za njegu su hrabri i oni koji su pratili i učestvovali u diskusiji.

"Ovi ljudi ovde su vrlo hrabri, pošto je vreme protiv njih. Sada nije naše vreme, vreme je određenih - ili - ili“, kazao je on.

"Mi nemamo nadu, a mislim da umetnost treba da nam da, pre svega tu nadu... Realnu nadu da postoji mogućnost da će ovakav događaj biti sasvim normalna pojava", naveo je Nosov.

On je u kontekstu razumevanja posebno istakao važnost kritičkog pristupa.

"Nama u publici trebaju ljudi koji će razumeti kritički pristup, šta god bila njihova etnička pripadnost, seksualna orijentacija, ko god oni bili. To sve zvuči ko floskula, ali to što će Albanci biti kritički misleći ljudi, a Srbi na Kosovu neće, to Albancima ne donosi ništa dobro, jer će imati za svoje komšije ljude koji neće imati kritičko mišljenje. Kao i obratno. Tako da mislim da je to glavna stvar i uloga u preispitivanju te druge pozicije... Mi imamo nove generacije koje ne mogu da razumeju, na primer, Enverovu poziciju. Ne mogu da razumeju ni moju koji sam malo mlađi", kazao je Nosov.

Diskusija je održana krajem oktobra u Prištini, organizovala ju je NVO Aktiv u okviru Manifeste 14 Projekta za Zapadni Balkan.