image

Mediji i proces pomirenja: Imaju moć da mire ali i produbljuju podele

Kategorija: Blog
Organizacije: NVO Aktiv
Tags: #MEDIA

Da li je uloga medija, osim da izveštava, i da učestvuje u procesu pomirenja? Da li mediji uopšte mogu da utiču na proces pomirenja? Ili mogu da utiču na to da prodube "razlike"? Odgovarajući na ova pitanja na panelu organizovanom u okviru Foruma budućnosti, urednica portala KoSSev Tatjana Lazarević, urednica lista Kosovo 2.0. Besa, urednik RTV Kim Goran Avramović i predsednik Udruženja novinara Kosova Xhemail Rexha dotakli su se najznačajnijih tema koje se tiču medija na srpskom i albanskom jeziku na Kosovu.

“Posao medija nije da miri, već da informiše”, kazala je Lazarević, ali i dodala da "mediji i te kako mogu da mire, ali i da i te kako trenutno svađaju ljude”.

Ocenila je i da je rat u Ukrajini na najdirektniji mogući način "ogolio degeneraciju medija":

"Okupaciju istine i sveprisutnu zloupotrebu medija”.

“Ulogu medija više ne sagledavam kroz tu isključivo profesionalnu komponentu, već je sada za mene to i te kako pitanje ljudskosti, kakav zločin činimo ubistvom istine i kako se rat sa fronta, shvatite uslovno, podjednako vodi u medijima".

Lazarević navodi da kada se to prevede na domaće medije da ovakva situacija nije u interesu građana i javnosti.

"Mediji, i na srpskom i na albanskom, odnosno mediji i na Kosovu i u Srbiji, i pre rata u Ukrajini bili su duboko ušančeni, naravno, uz čast izuzecima i specifičnosti medija i u Srbiji i na Kosovu. Ali je rat u Ukrajini samo bacio svetlo na odsustvo, ne samo profesionalne komponente, već i te ljudske komponente - o tome šta pišemo, kako izveštavamo, kako sagledavamo događaje i sa kakvim odsustvom druge strane se bavimo ovim poslom, osim ako ta druga strana nije simbol zla, ovde govorim o mejnstrimu”.

“I kada sam rekla da su mediji na Kosovu i u Srbiji, ili mediji na albanskom i srpskom ušančeni, mislila sam na to da mediji sa političarima igraju ključnu ulogu u tome što nema sluha između dva naroda. Godinama već vidimo trend da mediji drže dva naroda jedan nasuprot drugom. Dakle, mogu i te kako da približe dva naroda”, kazala je.

Ona je upozorila i na to da mediji na srpskom i albanskom jeziku na Kosovu imaju potpuno različite i isključive narative, uzimajući za primer izveštavanje o žrtvama rata, odnosno neizveštavanju o žrtvama rata iz druge zajednice.

Mediji igraju važnu ulogu u procesu pomirenja, ocenjuje, sa druge strane, urednica lista Kosovo 2.0, Besa Luci.

Kako mediji igraju važnu ulogu u pomirenju, tako utiču i na razlike i podele u društvu, ocenila je takođe.

Napominje i da se i Srbi i Albanci u medijima portreišu najčešće kroz etničku pripadnost: "Ta etnička pripadnost služi kao podela, a da jedni druge ne vidimo kao građane”.

Zato upozorava da bi novinari trebalo da se bave pitanjima od interesa za građane, da istinito izveštavaju o događajima, ali i o životu građana. Podseća da, na primer, nije bilo medijskih izveštaja o tome kako su pojedini sporazumi i odluke vlasti uticale na život običnih građana i albanske i srpske nacionalnosti.

"Jako je malo takvih medijskih izveštaja” – kazala je i navela tri razloga za takvo stanje u medijima.

Prvi je taj, smatra, što su političke elite te koje kontrolišu javni i medijski diskurs, kako prošlosti, tako i sadašnjosti:

"To je ta politička mašinerija koja drži pod kontrolom i medije i političke stranke i sve ostalo i na neki način ne dozvoljavaju te druge priče”.

Drugi razlog je, po njenom mišljenju, u ekonomskoj održivosti medija. Da bi mediji bili profitabilniji, potrebno je više klikova, pa otud i tabloidizacija.

Na kraju, treći razlog vidi u samim novinarima, koji pod uticajem narativa kroz školovanje, i u javnosti i medijima kasnije, kasnije kao novinari učestvuju u "istom ciklusu" proizvodnje medijskih sadržaja.

Da je uloga medija da izveštava, a ne da miri - stava je i urednik RTV Kim Goran Avramović.

Sa druge strane, mediji, ne samo na Kosovu, najviše izveštavaju o visokoj politici: "O političkim sporovima koji postoje ili o stvarima koje su krajnje tabloidnog karaktera".

Sve to od publike krije svakodnevni život koji živimo, dodaje on, a izveštavanje pretvara u bavljenje "virtuelnim temama":

“Najavljuju se nekakvi sastanci, tumači se šta znači za sve nas na terenu ono što se u Briselu dogodilo ili nije dogodilo, a u međuvremenu naš život prolazi u nečemu što se zove status kvo”.

"Nema priča o ekonomskom razvoju, zaštiti čovekove okoline, temama koje bi morale da se tiču običnog čoveka. I ovaj trend nameću političke elite u svim delovima Balkana, zato što se na takav način praktično prevazilazi potreba o regulisanju života i kvaliteta života zajednica na terenu. Ne govori se o brzi za građane, nema istinske posvećenosti rešavanju njihovih problema, sve to pada zbog visoke politike u drugi plan”, dodao je.

Predsednik Udruženja novinara Kosova, Džemailj Redža, smatra da mediji nisu glavna prepreka pomirenju na Kosovu, ali i da istovremeno ne igraju ulogu koja bi pomogla pomirenju.

Među preprekama u saradnji srpskih i albanskih novinara pobraja između ostalog i nepoznavanje srpskog, odnosno albanskog jezika.

Istakao je važnost poštovanja novinarske etike bez obzira na to da li novinari izveštavaju o temama koje se tiču drugih zajednica, ali i da bi novinari i iz srpske i albanske zajednice trebalo da izveštavaju i donose priče sa obe strane i, kako je istakao, bez predrasuda.

“Mi često nismo svesni osetljivosti druge strane, od onih najjednostavnijih stvari, na primer, način kako se obraćamo jedni drugima”, naveo je Redža.

"Moramo da razumemo jedni druge, moramo da sarađujemo jedni sa drugim u našoj profesiji”, kazao je takođe, navodeći razmenu kontakata kao praktičan primer saradnje, a saradnju komisija za nestala lica kao dobar primer saradnje.

Forum budućnosti organizovali su 12. i 13. aprila NVO Aktiv i članovi Kosovske koalicije za pomirenje.